World Aids Day

U skladu sa inicijativom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija i Svjetske zdravstvene organizacije 1.prosinac - Svjetski dan AIDS-a već treću deceniju obilježava se sjećanjem na one koji su izgubili živote u borbi sa ovom bolešću. Cilj je podići svijest javnosti i ukazati na javnozdravstveni značaj HIV-a i AIDS-a: rizike i mjere zaštite, važnost prevencije, ranog dijagnosticiranja, liječenja i brige za oboljele, kao i pokazati solidarnost prema oboljelima. Također, cilj je dati doprinos smanjenju stigme i diskriminacije, kao i zaštiti spolnog i reproduktivnog zdravlja.

U ovogodišnjoj poruci povodom Svjetskog dana AIDS-a Michel Sidibé, izvršni ravnatelj UNAIDS-a i zamjenik Generalnog tajnika UN-a stavlja NAGLASAK NA OSNOVNO LjUDSKO PRAVO - PRAVO NA ZDRAVLjE- TE NA IZAZOVE S KOJIM SE SUSREĆU OSOBE SA HIV-OM U OSTVARENjU OVOG PRAVA. On naglašava da se UN ciljevi za održivi razvoj, uključujući i cilj globalnog zaustavljanja epidemije AIDS-a do 2030. godine, neće moći ostvariti ako ljudi ne mogu ostvarivati svoja prava na zdravlje. Pravo na zdravlje je usko povezano sa nizom drugih prava, među kojima su i prava na dostojanstveno stanovanje i obrazovanje, zdrave uslove na radnom mjestu, zdrav okoliš i dr.

Pravo na zdravlje, između ostalog, znači da nijedna osoba ne može imati veće pravo na zdravstvenu zaštitu od drugih, znači postojanje odgovarajuće zdravstvene infrastrukture, kvalitetne i odgovarajuće zdravstvene usluge. Danas se odgovor na AIDS zasniva na osnovnom ljudskom pravu na zdravlje i socijalno blagostanje, te na pojačanom naporu za bolje globalno razumijevanje HIV-a, njegovo preveniranje i liječenje.

2017. godina predstavlja značajan korak u smislu ispunjavanja zacrtanih ciljeva 90–90–90 u tretmanu kao i eliminisanju AIDS do 2030.godine. Skoro 21 milion ljudi u svijetu danas živi sa HIV-om i na tretmanu je, broj smrtnih slučajeva je u opadanju u mnogim dijelovima svijeta. Međutim, u Istočnoj Europi i centralnoj Aziji bilježi se porast novih HIV infekcija skoro 60% u odnosu na 2010. godinu, a broj smrtnih slučajeva od AIDS-a istovremeo je u porastu za 27 %. I dalje je prisutan neravnomjeran pristup tretmanu za HIV inficirane osobe, naročito u Zapadnoj i Centralnoj Africi, te je i dalje neophodno zalagati se da se osigura pravo na zdravlje za sve, bez obzira na mjesto življenja.

HIV u Bosni i Hercegovini:

Bosna i Hercegovina se i dalje smatra zemljom sa niskom stopom prevalencije HIV-a (manje od 0,1%), međutim postoje brojni riziko faktori koji u bilo kojem trenutku mogu dovesti do drastičnog povećanja ove stope. Od prvog registrovanog slučaja AIDS-a 1986. godine pa do kraja studenog 2016. godine, u Bosni i Hercegovini je registrirano 325 HIV pozitivnih osoba, a kod 150 osoba se razvio AIDS. Od ukupnog broja registriranih, HIV virusom je zaraženo 270 muškaraca i 52 žene (za 3 osobe nema podataka o spolu).

Iako se broj HIV novoinficiranih slučajeva u posljednjih nekoliko godina kretao između 22 i 24 godišnje, prema zvaničnim podacima Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske, Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine i Pododjela za javno zdravstvo Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, do kraja studenog 2017. godine u Bosni i Hercegovini je registrirano svega 11 novih HIV infekcija od čega se u 2 slučaja razvio AIDS. Svi novoregistrirani slučajevi su muškarci. U 2017.godini nije zabilježen nijedan smrtni slučaj od AIDS-a.