Stres je prirodan odgovor organizma na izazove i pritiske. Kratkotrajan stres može biti koristan i motivirajući, ali hronični stres — stres koji traje sedmicama, mjesecima ili godinama — može ozbiljno narušiti zdravlje.

Fizički uticaji stresa

1. Srce i cirkulacija
Stres povećava broj otkucaja srca i krvni pritisak, što dugoročno može povećati rizik od srčanih oboljenja.
2. Imunološki sistem
Hronični stres slabi prirodnu odbranu tijela, pa smo skloniji prehladama, infekcijama i sporijem oporavku.
3. Probavni sistem
Može izazvati mučninu, bol u stomaku, nadutost, ubrzanu ili usporenu probavu.
4. Mišići i kosti
Napetost u vratu, leđima i ramenima javlja se kao posljedica dugotrajnog opterećenja.
5. San

Stres remeti san, dovodi do nesanice ili nekvalitetnog odmora, što dodatno pogoršava iscrpljenost.

Emocionalni i mentalni uticaji

Stres utiče na koncentraciju, raspoloženje i emocionalnu stabilnost. Česte posljedice su:
• razdražljivost
• anksioznost
• teškoće u donošenju odluka
• osjećaj preplavljenosti
• smanjena motivacija

Kako se nositi sa stresom?
• prakticirati fizičku aktivnost
• održavati redovan san
• uspostaviti balans rada i odmora
• duboko disanje i tehnike opuštanja
• razgovor s porodicom, prijateljima ili stručnjacima
• izbjegavati pretjeranu konzumaciju kofeina, alkohola i nikotina

Bitno je imati na umu da stres nije znak slabosti — on je signal koji nam govori da nam je potrebna briga, podrška i odmor. Prepoznati stres i reagovati na vrijeme znači čuvati svoje zdravlje.

Prevencija nije samo individualna odgovornost – ona je i kolektivna briga. Kada se zajednica zalaže za zdrav način života, stvara se društvo koje bolje reaguje na zdravstvene izazove i krize.

BRAT je trogodišnja inicijativa koju finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (#AICS), a implementira #IPSIA Acli (glavni aplikant) u partnerstvu sa Caritas Italiana i Italijanskim Crvenim križem i uz uključivanje lokalnih partnera: udruženja MFS Emmaus, Caritas BiH i Društvo Crvenog krsta/križa BiH.