Anksioznost je prirodna reakcija organizma na stres, neizvjesnost ili osjećaj prijetnje. U umjerenim količinama može biti korisna jer nas upozorava na opasnost i pomaže da se pripremimo za izazove. Međutim, kada je učestala, intenzivna ili dugotrajna, anksioznost može značajno narušiti kvalitet života i mentalno zdravlje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), anksiozni poremećaji spadaju među najčešće mentalne poremećaje u svijetu i pogađaju milione ljudi svih dobnih skupina.
Kako se anksioznost manifestuje?
Anksioznost se može ispoljiti kroz:
• stalnu zabrinutost i napetost
• ubrzan rad srca i plitko disanje
• osjećaj nemira ili „knedle u grlu“
• probleme sa snom
• poteškoće s koncentracijom
• razdražljivost i emocionalnu iscrpljenost
Važno je naglasiti da anksioznost nije znak slabosti, već signal da je organizmu potrebna podrška i ravnoteža.
Zašto je važno naučiti tehnike smanjenja anksioznosti?
Zdravstveni portali ističu da pravilne tehnike samopomoći mogu:
• smanjiti intenzitet simptoma
• pomoći u regulaciji emocija
• spriječiti pogoršanje stanja
• povećati osjećaj kontrole i sigurnosti
• poboljšati svakodnevno funkcionisanje
Ove tehnike ne zamjenjuju stručnu pomoć, ali mogu biti važan dio brige o mentalnom zdravlju, posebno u prevenciji.
Tehnike za smanjenje anksioznosti:
1. Svjesno i duboko disanje
Duboko, sporo disanje aktivira parasimpatički nervni sistem, koji šalje tijelu signal da je sigurno.
Praćenje udaha i izdaha nekoliko minuta može smanjiti ubrzan rad srca i osjećaj napetosti.
2. Fizička aktivnost
Redovno kretanje, čak i u obliku lagane šetnje, pomaže u oslobađanju endorfina – hormona koji poboljšavaju raspoloženje i smanjuju stres.
WHO preporučuje najmanje 30 minuta umjerene fizičke aktivnosti dnevno.
3. Preusmjeravanje pažnje i misli
Anksioznost često proizlazi iz negativnih ili katastrofičnih misli.
Jedna od preporučenih tehnika je postavljanje pitanja:
• „Da li je ovo realna prijetnja?“
• „Šta je pod mojom kontrolom u ovom trenutku?“
Ovakav pristup pomaže u smanjenju intenziteta zabrinutosti.
4. Pauze i smanjenje izloženosti stresorima
Prekomjerna izloženost vijestima, društvenim mrežama i ekranima može pojačati anksioznost.
Kratke pauze tokom dana i svjesno ograničavanje informacija mogu donijeti značajno olakšanje.
5. Razgovor i socijalna podrška
Razgovor s osobom od povjerenja smanjuje osjećaj usamljenosti i emocionalnog pritiska.
Stručnjaci naglašavaju da dijeljenje briga često predstavlja prvi korak ka oporavku.
Kada potražiti stručnu pomoć?
Ako anksioznost:
• traje duže vrijeme
• ometa svakodnevni život
• utiče na san, posao ili odnose
• izaziva intenzivan strah ili paniku
važno je obratiti se zdravstvenom radniku, psihologu ili psihijatru. Pravovremena podrška može spriječiti razvoj težih poremećaja.
Poruka Crvenog križa
Anksioznost je češća nego što mislimo i ne mora se nositi sama.
Učenje jednostavnih tehnika, briga o sebi i traženje podrške važni su koraci ka očuvanju mentalnog zdravlja.
Briga o mentalnom zdravlju je dio brige o životu. Pomoć postoji.
Podsjećamo, Društvo Crvenog krsta/križa BiH, kroz projekat #BRAT, pokrenulo kampanju posvećenu prevenciji i jačanju javnog zdravlja. BRAT je trogodišnja inicijativa koju finansira Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS), a implementira IPSIA Acli (glavni aplikant) u partnerstvu sa Caritas Italijana i Italijanskim Crvenim križem i uz uključivanje lokalnih partnera: udruženja MFS Emmaus, Caritas BiH i DCK BiH.
