Bosna i Hercegovina još uvijek je jedna od minski najzagađenijih zemalja u regionu Jugoistočne Europe. Minska prijetnja će biti prisutna još dugo na prostorima Bosne i Hercegovine, pa je kontinuirano provođenje aktivnosti upozoravanja na mine neophodno kako bi se izbjegle nove žrtve mina i eksplozivnih ostataka zaostalih iz rata. Struktura DCK BiH uz potporu MKCK, realizira glavne smjernice programa zajednički planirane na nivou Bosne i Hercegovine, a sve u suradnji sa BHMAC-om, kao vodećim liderom u Bosni i Hercegovini koji radi na rješavanju problemu uklanjanja mina.
DCKBiH je akreditirano od Centra za uklanjanje mina u BiH za implementaciju programa upozoravanje na opasnost od mina i prepoznato kao ključni akter programa pomoći žrtvama mina.
Strategija protuminskog djelovanja za period 2009-2019, usvojena je 2008. godine. DCK BiH je aktivno učestvovalo u izradi Strategije protuminskog djelovanja i Pod strategija za upozoravanje na opasnost od mina i pomoć žrtvama mina, kao i Podstrategije za komuniciranje u protuminskim akcijama.
Upozoravanje na opasnost od mina predstavlja jednu od komponenata protuminskih akcija, a za cilj ima da kroz edukaciju, informiranje putem medija, prezentacije i razgovore s ugroženom populacijom, podigne svijest stanovništva, smanji broj žrtava i ukaže na dugoročnu opasnost od mina.
Struktura DCK BiH je uključena u implementaciju planova upozoravanja na opasnost od mina u općinama ugroženim minama u Bosni i Hercegovini. Aktivnosti upozoravanja na opasnost od mina sastoje se od javnog informiranja, obuke i povezivanja s lokalnom zajednicom, što obuhvata sastanke sa predstavnicima lokalnih vlasti, prezentiranja planova upozoravanja na opasnost od mina, edukaciju lokalnog stanovništva, obuku nastavnika, suradnju sa lokalnim medijima s ciljem redovnog informiranja i edukacije stanovništva, izradu i distribuciju promotivnog materijala, itd.
Metodologija rada u ugroženim općinama obuhvata i zabranu kretanja u područjima opasnim zbog mina, što podrazumijeva sustav mjera s ciljem odvraćanja od ulaska u minirana područja. Program upozoravanja na opasnost od mina u ugroženim zajednicama obuhvata trajno obilježavanje i info-panoe na obližnjim prometnicama i u lokalnim zajednicama, što predstavlja novinu. Drugu novinu u pristupu protu minskoj akciji predstavlja i uvođenje redukcije rizika. U sklopu redukcije rizika grade se igrališta za djecu, gdje bi se djeca mogla igrati bez problema na sigurnom području.
Natjecanje pod nazivom „Misli mine“, za djecu osnovnih škola, također predstavljaju jako važnu aktivnost u programu upozoravanja na opasnost od mina. Učenici kroz interaktivan rad i uz takmičarski duh uče kako sigurno živjeti u Bosni i Hercegovini. Svake godine oko 3.200 učenika sudjeluje na natjecanjima od općinskog preko županijskog/regionalnog, natjecanja na nivou Brčko distrikta BiH, entitetskog pa do državnog natjecanja.
Svake godine obilježava se Svjetski dan borbe protiv mina i Tjedan upozoravanja na opasnost od mina u entitetskim organizacijama Crvenoga križa. Povodom obilježavanja Tjedna upozoravanja na opasnost od mina organiziraju se natjecanja „Misli mine“, okrugli stolovi, posjete žrtvama mina, raspisuje se konkurs za učenike osnovnih škola za izradu likovnih i literarnih radova na teme iz ove oblasti.
U cilju adekvatnog prikaza problema mina u Bosni i Hercegovina, tokom Kid’s festivala koji se svake godine održava u Sarajevu, održi se simulacija minskog polja ograđenog žutom trakom. Sudionicima Kid's festivala na raspolaganju su instruktori obučeni za ovu prigodu, kao i koordinatori programa. Pored skupinskog rada, održava se veliki broj razgovora kako sa djecom, tako i sa roditeljima, o problemu mina u Bosni i Hercegovini. Na štandu Crvenoga križa dijeli se i adekvatan promotivni materijal prilagođen ciljnim skupinama.
Crveni križ uz pomoć instruktora na terenu realizira i prikupljanje podataka o žrtvama mina. Baza podataka o žrtvama mina u BiH poslužila je kao osnov za aktualnu državnu bazu podataka BH MAC-a, zajedno sa bazama podataka drugih organizacija. Revizijom te baze podataka, koja je izvršena uz financiranje Švicarske organizacije za razvoj i suradnju, došlo se do podataka o 7.978 žrtava mina od početka rata do kraja 2010 godine, a nakon rata registrirano je 1.674 žrtava mina.
Prema podacima koji se nalaze u bazi podataka, od početka rata pa do danas, u Bosni i Hercegovini je najviše stradalih muškaraca u dobi 19-39 godina koji svjesno ulaze u minirana područja i čine 64,42% svih žrtava i najugroženija su skupina. Djeca mlađa od osamnaest godina čine 8,06% žrtava.Evidentno je da, i pored intenzivnih aktivnosti upozoravanja na mine u Bosni i Hercegovini, iz raznih razloga, više od 7% žrtava svjesno ulazi u površine zagađena minama. Nezaposlenost i borba za osiguranje sredstava za egzistenciju domaćinstva u kojem niko ne ostvaruje redovne prihode skoro su najčešći razlozi za ulazak u zabranjenu i rizičnu zonu gdje se događaju minski incidenti. Ovo upućuje na to da se program i dalje mora provoditi na terenu i to još većim obimom.
